Izetbegović i Levy na Kovačima: “Za BiH je veoma važno imati uz sebe ovakvog prijatelja”

Bernard-Henri Levy je prepoznao nešto što Evropa početkom 90-ih godina nije prepoznala, a to je da se u BiH ubija sama ideja na kojoj počiva moderna Evropa, istakao je Izetbegovićkm

Čuveni francuski filozof i pisac Bernard-Henri Levy, čija će predstava “Looking for Europe” biti izvedena večeras na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, posjetio je danas mezarje i Muzej “Alija Izetbegović” na Kovačima.

Levy je Muzej “Alija Izetbegović” obišao u društvu predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, koji je u izjavi novinarima naglasio kako je za BiH veoma važno imati takve prijatelje uz sebe, utjecajne, uporne i posvećene intelektualce koji govore istinu o historijskim događajima i ne dozvoljavaju reviziju historije.

– Oni nisu političari, oni su intelektualci i imaju ogroman utjecaj. Nažalost, nema ih puno, ali ih ima dovoljno. Upravo ovakvi ljudi su pokrenuli Zapad, grebući po savjesti Zapada u vremenu kada je Sarajevo bilo opkoljeno i kada je Bosna bia dijeljena, kad su bili masakri, kada se genocid desio… Bez takvih prijatelja, to je moglo potrajati još mnogo duže – kazao je Bakir Izetbegović.

Izetbegović je dodao kako je Levy prepoznao ono što Evropa nije prepoznala 1992. i 1993. godine, a to je da se u BiH ubija sama ideja na kojoj počuva moderna Evropa, odnosno, kako je kazao, da je BiH bila preteča onoga što će ujedinjena Evropa biti.

– Jedna ideja da različite vjere, identiteti, kulture mogu da žive zajedno. Prepoznao je da Evropa mora sebe braniti braneći opstanak multietničke BiH jer niko nas u Sarajevu nije natjerao da na jednom kvadratnom kilometru napravimo bogomolje abrahamskih vjera koje se oslanjaju jedna na drugu. Najveća od njih je bila Sinagoga. To se desilo samo po sebi zato što su naši ljudi željeli da tako žive, zato što su mogli da tako žive i to je gospodin Levy prepoznao, branio uporno i danas brani evropski put BiH – izjavio je Izetbegović.

Levy, koji je bio blizak prijatelj Alije Izetbegovića, je kazao da posjeta njegovom mezaru i Muzeju u njemu budi sjećanja o velikom čovjeku, velikom otporu i, prije svega, sjećanja o čovjeku koji vodio rat, pobijedio u ratu, ali koji nije volio rat.

– On je bio vrsta čovjeka koja je cijelom dušom i tijelom mrzio ideju rata. Mrzio ju je, ali kada je stigao trenutak, kada je bio primoran zbog agresije, kako bi spasio svoj narod, tada, ne samo da je vodio rat, nego je i pobijedio. Ta ideja mudrog čovjeka, čovjeka knjige, čovjeka vjere, koji je bio primoran voditi rat i koji je to dobro radio, je jedna od najinspirativnijih ideja koje poznajem. Danas, u ovom sjajnom Muzeju, to je upravo ono što osjećam. Ovdje imamo sve dijelove Izetbegovićeve ličnosti. Imate čovjeka od vjere, čovjeka od knjiga i čovjeka od velikih riječi i imamo ovo oružje. Ta mješavina je za nekoga poput mene nešto sjajno. Večeras, na bini u Narodnom pozorištu, ću reći da je u historiji 20. stoljeća bilo mnogo đavola, a tek nekoliko anđela. Poznavao sam dva anđela, Vaclava Havela i Aliju Izetbegovića – kazao je Levy.

Komentirajući pokušaje izjednačavanja lika i djela Alije Izetbegovića sa ostalim regionalnim ličnostima, koje su obilježile 90-te godine po lošem, Levy je rekao da je to sramota, da su to pokušaji revidiranja historije i negiranja istine.

– Ta ideja nije prevagnula, budite sigurni u to. Ukoliko bi prevagnula, to bi bila definitivna pobjeda koljača i ubica. Hvala Bogu, u Evropskoj uniji i SAD-u, ta se ideja ne shvata ozbiljno. Ljudi dobro znaju u Francuskoj, u Washingtonu i širom svijeta da postoji razlika između Tuđmana i Miloševića sa jedne strane te Izetbegovića sa druge strane – poručio je Levy.

U nedjelju je Levy posjetio Jevrejsko groblje u Sarajevu, koje je, kako je kazao, važno zbog nekoliko razloga.

– To je bila jedna od prvih linija tokom strašnog rata. S druge strane, na kraju dana, kada mislim o tome 25 godina kasnije, ne mogu prestati misliti da su živi Bošnjaci branili mrtve Jevreje. Kada sam snimao film „Bosna“, proveo sam nekoliko sati sa njima i nisam bio u potpunosti svjestan toga. Danas sam svjestan opasnosti situacije i hrabrih, mladih Bošnjaka koji su umirali ili su ranjavani na tom mjestu – kazao je Levy.

U tom je kontekstu govorio i o tolerantnosti islama, a osvrnuo se i na emocije koje mu izazivaju posjete Sarajevu. Kazao je da se radi o mještavini tuge i užitka.

– Užitak jer je ovo grad kojeg volim, a ne neki obični grad već poseban grad za mene. A tuga jer ne mogu pomoći si da ne osjećam žaljenje kada se sjetim svih umrlih zbog ničega. Sjećam se dobro, iako je prošlo 25 godina, kako smo govorili da će biti lako zaustaviti ovaj masakr. Niko nam nije vjerovao. Ali kada je to vrijeme došlo, bilo je ustvari lako – pojasnio je francuski filozof.

Govoreći o današnjoj politici u BiH, kazao je, trudeći se da bude ljubazan jer je „gost ove zemlje“, da je čudno vidjeti Dodika kako sjedi, ako ništa simbolično, u Izetbegovićevom uredu.

– To je čudno i okrutno. Ta okrutnost nije okrutnost situacije već okrutnost koja je bila cilj Dejtonskog sporazuma – izjavio je Levy, naglasivši da je to blasfemija.

Povukao je paralelu sa situacijom u Evropskoj uniji i nadolazećim izborima za Evropski parlament.

– Sjećate se da je bila velika dama po imenu Simone Veil, koja je bila prva predsjednica Parlamenta. Dodik u uredu Izetbegovića je kao da Salvini ili Orban sjede u uredu Simone Veil. Neofašist sjedi u uredu Simone Veil – poručio je Levy.

FAKTOR