Godišnjica smrti Alije Izetbegovića: Čovjek koji je uzeo najbolje od Istoka i Zapada

Alija Izetbegović je bio intelektualac i mislilac, čovjek koji je uzeo najbolje od Istoka i Zapada, evropski musliman koji se zalagao za demokratiju, pravdu, toleranciju, ljudska prava i slobode, poručila je večeras direktorica Javne ustanove Muzej “Alija Izetbegović” Nađa Berberović-Dizdarević.

U skladu sa novom naredbom Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo prema kojoj nije dozvoljeno okupljanje više od 30 osoba u zatvorenom prostoru, u sarajevskoj Vijećnici su morali otkazati prijem gostiju na Akademiju u povodu obilježavanja 17. godišnjice smrti Alije Izetbegovića.

U cilju očuvanja sjećanja na prvog predsjednika nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, u Vijećnici je predstavljena izložba koja obuhvata fotografije, eksponate i dokumente iz privatnog i političkog života Alije Izetbegovića. JU Muzej “Alija Izetbegović” izložbu organizuje u saradnji sa Fondacijom “Alija Izetbegović”.

Berberović-Dizdarević podsjetila je da večeras Muzej u Vijećnici organizuje 17. akademiju povodom godišnjice smrti Alije Izetbegovića.

Akademija propraćena prigodnom izložbom

Dosad je, kako je kazala, Muzej “Alija Izetbegović” organizovao akademiju u Narodnom pozorištu, a prvi put ove godine se obilježava u sarajevskoj Vijećnici. Propraćena je i prigodnom izložbom koju je Muzej organizovao u saradnji sa Fondacijom “Alija Izetbegović”.

– Izložba će trajati od 19. do 29. oktobra, a svi naši gosti će imati priliku da vide eksponate, fotografije i lične dokumente iz privatne arhive porodice Izetbegović, kao i neke eksponate iz Muzeja ‘Alija Izetbegović’. U okviru večerašnje akademije Muzej će organizovati promociju izabranih djela Alije Izetbegovića – istakla je Berberović-Dizdarević.

Smatra da je jako bitno održavati kulturu sjećanja na prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine.

– Upravo jedan od glavnih zadataka Muzeja jeste da se održava sjećanje na lik i djelo Alije Izetbegovića. On nije bio samo prvi predsjednik nezavisne Republike Bosne i Hercegovine nego i svjetski priznat pisac, mislilac, filozof i evropski musliman, kako je samog sebe nazivao. Bio je veliki humanista, borac za ljudska prava i slobode i vjerujem da ga mi i buduće generacije trebamo tako pamtiti – poručila je Berberović-Dizdarević.

Ona, kao njegova unuka, pamti ga kao izuzetno dostojanstvenog i snažnog čovjeka koji je posjedovao “jednu vrstu tihog autoriteta”.

– Jednu vrstu staloženosti, mudrosti, karaktera, integriteta…To su sve neke osobine koje smatram da su univerzalne ljudske vrijednosti kojim svi mi težimo. Za mene je on, na prvom mjestu bio intelektualac i mislilac, čovjek koji je uzeo najbolje od Istoka i Zapada, evropski musliman koji se u svom životnom putu zalagao za demokratiju, pravdu, toleranciju, ljudska prava i slobode – naglasila je Berberović-Dizdarević i dodala:

“I dan-danas Alija Izetbegović ostaje primjer istrajnog borca za ljudska prava i slobode. Zahvaljujući njemu, njegovim saradnicima i hrabrim borcima Armije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina je postala suverena država u međunarodno priznatim granicama. Izetbegović je čvrsto vjerovao u nedjeljivost Bosne i Hercegovine, te isticao ravnopravnost sva tri njena naroda i svih njenih građana. Iznad svega je volio Bosnu i Hercegovinu i ljude koji je smatraju svojom domovinom. Jednom prilikom Alija Izetbegović je izjavio onako skromno, u njegovom stilu: “Volio bih da me upamte kao čovjeka koji je narod Bosne i Hercegovine uvijek imao na srcu”. Tako ćemo ga i pamtiti”.

Pismo Šefika Džaferovića

O liku i djelu prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine govorio je i Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.

– Kao prvi predsjednik nezavisne Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović je onaj koji je Bosnu i Hercegovinu uveo u svjetsku zajednicu međunarodno priznatih država, ali i onaj koji je kao vrhovni komandant bosanske vojske predvodio i izborio borbu za njenu slobodu i opstanak kao države. Alija Izetbegović je učinio i više od ovog. On je nastojao Bosnu sačuvati i graditi i kao društvenu i kao kulturalnu pojavu, a to znači da je nastojao sačuvati i graditi i u suštinskom smislu. Valja se vrlo ozbiljno zamisliti nad ovim činjenicama koje su nulte historijske vrijednosti – kazao je, između ostalog, Kodrić.

U Vijećnici je pročitano i pismo predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića koji iz opravdanh razloga nije mogao prisustvovati večerašnjem događaju.

– Alija Izetbegović je ostavio veliki trag u različitim poljima ljudske djelatnosti. Bio je državnik, pisac, humanista, mislilac, a iznad svega je bio dobar čovjek.Kao prvi demokratski izabran predsjednik Predsjedništva, predvodio je Bosnu i Hercegovinu na putu ka obnovi njene nezavisnosti, a zatim je nepokolebljivo stajao na čelu države koja se našla pod udarom dvostruke agresije. Često je isticao da Bosna i Hercegovina nije samo parče zemlje, već ideja da ljudi različitih religija i nacija mogu živjeti zajedno. U to je čvrsto vjerovao, kao što vjerujemo i svi mi kojima je Bosna i Hercegovina u srcu – napisao je, između ostalog, Džaferović.

Ranije danas na Šehidskom mezarju “Kovači” polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe obilježena je 17. godišnjica smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine. Cvijeće su položile brojne delegacije državnog, federalnog i nižih nivoa vlasti u BiH, predstavnici diplomatskog kora, boračkih udruženja, članovi Stranke demokratske akcije (SDA) i drugi. Tokom programa obilježavanja godišnjice smrti poručeno je da je Izetbegović, prije svega, bio dobar čovjek, mislilac, pisac, humanista, državnik te da je i danas uzor mnogima u BiH i u svijetu.

Prvi predsjednik Predsjedništva RBiH

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na šehidskom mezarju “Kovači” u Sarajevu.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom politički montiranom “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na osnivačkoj skupštini 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH. Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH. Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.