Džaferović za Fokus.ba: Pojedine bh. diplomate rade u interesu susjednih država

Kandidat SDA za člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović izjavio je u intervjuu za Fokus.ba da su njegovi temeljni vanjskopolitički ciljevi da BiH uđe u NATO najkasnije do 2022. godine, a u Evropsku uniju (EU) najkasnije do 2026. godine.

Komentarišući probleme i ograničen uspjeh bh diplomatsko-konzularne mreže, naš sagovornik je kazao da pojedine bh. diplomate rade i u interesu susjednih država.

Džaferović je govorio i o obilasku bh. gradova tokom kampanje, svojim prioritetima ukoliko bude izabran na funkciju, neregularnostima koje su se već pojavile u izbornom procesu, kritikama koje su upućene njegovoj stranci u proteklom periodu itd.

Kao kandidat SDA za Predsjedništvo BiH obišli ste brojne bh. gradove u proteklim sedmicama. Kakvi su utisci u razgovoru s građanima i kakva su vaša i njihova očekivanja od predstojećih izbora?

Obišao sam gotovo cijelu Bosnu i Hercegovinu, više od 100 gradova i mjesta širom države. Posebnu pažnju sam posvetio područjima u kojima Bošnjaci žive u manjini i u teškom položaju, gdje  se dovode u pitanja njihova prava na zapošljavanje, identitet i jezik.

Tamo gdje je naš narod u teškom položaju ljudi su jedinstveni, tamo nema nikakvih velikih podjela po strankama. Tamo su ljudi zajedno. Volio bih da i u sredinama u kojima se Bošnjaci ne suočavaju sa takvim problemima bude više jedinstva. Unatoč svim problemima i rizicima sa kojima se suočavamo, nakon ovih posjeta sam potpuno ubijeđen da je naš narod vitalan, ponosan, da ima snagu i da će ta snaga naroda omogućiti da čuvamo i razvijamo Bosnu i Hercegovinu, da ona bude uspješna, moderna i prosperitetna zemlja ugodnog življenja, u kojoj će svi ljudi biti ravnopravni. Važan nam je svaki čovjek na svakom pedlju Bosne i Hercegovine i nastavit ćemo voditi takvu politiku. Uspjeh ćemo mjeriti po tome kako žive ljudi u područjima koja su najudaljenija od centara.

Što se tiče mojih očekivanja, vjeru u vlastitu pobjedu i pobjedu SDA temeljim upravo na razgovorima sa građanima, na atmosferi koja je vladala tokom tih susreta i svjesnosti naroda da samo jaka SDA, sa snažnim izbornim legitimitetom, može predvoditi državu u svim izazovima koji nam predstoje.

Šta će biti vaši prioriteti ukoliko budete izabrani?

Prioritet će mi biti uspostava normalnog i konstruktivnog političkog ambijenta jer je jako teško ostvarivati napredak ukoliko se suočavamo sa destrukcijama i negativnom atmosferom. Za realizaciju zacrtanih planova, koji se odnose prije svega na ekonomski razvoj i integracije, potrebna nam je stabilnost i na njenom uspostavljanju i očuvanju ću predano raditi. Samo tako možemo omogućiti nastavak provođenja reformi, privući strane investitore, otvarati nova radna mjesta i ubrzati ekonomski razvoj države.

Bosna i Hercegovina ima dva osnovna vanjskopolitička cilja, a to su članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu. Da će taj put biti prioritet i u narednom mandatu ne potvrđuje samo moja lična opredijeljenost ka euroatlantskim integracijama, već i postojeći zakoni i odluke koje su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ko god da bude izabran, dužni poštovati.

Također, zalagat ću se i za jačanje sigurnosne i vojne saradnje sa SAD i radit ću na razvijanju prijateljskih odnosa sa svim državama koje poštuju BiH.

Vaš komentar neregularnosti i krađe identiteta koje je CIK utvrdio kada je riječ o glasovima iz inostranstva… Mogu li građani imati povjerenja u izborni proces?

Zabrinjavajući je broj glasača koji su utvrdili krađu njihovih ličnih podataka i očigledno postojanje namjere da se ti podaci zloupotrijebe na predstojećim Općim izborima. Pozivam institucije Bosne i Hercegovine da što prije reaguju, spriječe eventualne izborne manipulacije te identifikuju i sankcionišu odgovorne. Građani moraju imati potpuno povjerenje u izborni proces i s tim u vezi je neophodno što prije reagovati i zaštititi legitimitet izbora, a zatim i unaprijediti izborno zakonodavstvo na način da se budući izborni procesi odvijaju maksimalno transparentno i lišeni bilo kakvog prostora za manipulisanje.

Poznato je da bh. diplomatija ima probleme i ograničenog uspjeha u svijetu. Kako to namjeravate promijeniti ukoliko biste ušli u Predsjedništvo BiH?

Bosna i Hercegovina mora imati diplomatsko-konzularnu mrežu koja će biti osposobljena da u cijelosti izvršava sve zacrtane ciljeve vanjske politike, a svaki akter te mreže mora raditi isključivo u interesu Bosne i Hercegovine, a ne, kao što je to bio slučaj sa pojedincima, u interesu susjednih država. Potrebno je kontinuirano usavršavati diplomatske kadrove te je, s tim u vezi, neophodno intezivirati aktivnosti na uspostavljanju diplomatske akademije pri Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i istovremeno nastaviti saradnju sa diplomatskim akademijama zemalja partnera.

Prostor za napredak je veliki, a mehanizmi kojima bi se taj napredak ostvario utvrđeni su i Strategijom vanjske politike, koju je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo u martu ove godine i koja predstavlja osnov za vođenje vanjske politike naše zemlje.

Kada bi BiH mogla postati članica EU i NATO-a, imajući u vidu da postoje opstrukcije iz RS kada je riječ o članstvu u NATO-u?

Prema mom vlastitom programu, ali i programu SDA „Agenda BiH 2026“, Bosna i Hercegovina bi već tokom mandata između 2018. i 2022. godine trebala postati članica NATO saveza, a najkasnije do 2026. i članica Evropske unije. To su, kao što sam već kazao, temeljni vanjskopolitički ciljevi, na čiju su se realizaciju obavezale i institucije države Bosne i Hercegovine usvajanjem niza zakona i odluka koji tretiraju tu oblast.

Vođenje vanjske politike je u nadležnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a ne nižih nivoa vlasti. Postoji zvaničan stav države Bosne i Hercegovine o članstvu u NATO savezu kao vanjskopolitičkom prioritetu, postoji i kontinuitet odluka Predsjedništva i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine koji se odnose na euroatlantski put pa su individualni stavovi predstavnika nižih nivoa vlasti potpuno irelevantni u tom slučaju.

Politički analitičari i opozicione stranke kontinuirano kritikuju članove SDA  i druge stranke u vlasti da selektivno predstavljaju statističke podatke te da u BiH nije ostvaren napredak. Vaš komentar? 

Sve prognoze i procjene tih političkih analitičara, a naročito opozicije, bile su pogrešne, što je vrijeme i pokazalo. Prisjetimo se samo dramatičnih upozorenja o masovnim lančanim poskupljenjima osnovnih životnih namirnica i drugih potrepština i usluga nakon usvajanja seta zakona o akcizama. Šta se kasnije dogodilo? Zvanični statistički podaci pokazuju da do značajnijih poskupljenja nije došlo i najglasniji kritičari su samo promijenili temu.

Prisjetimo se i kritika na račun SDA u vezi sa obećanjem iz 2014. o 100.000 novih radnih mjesta u narednih osam godina. Prema zvaničnim podacima, zaspoleno je novih 70.000 ljudi, što znači da se obećanje ispunjava i brže od obećanog. Prvi put u poslijeratnoj BiH imamo više od 800.000 zaposlnih. Kritičari su ponovo samo promijenili temu.

Tim kritičarima bih preporučio da, s obzirom da će ostati opozicija i nakon 7. oktobra, konačno postanu konstruktivna opozicija te da daju svoj doprinos u razvoju Bosne i Hercegovine, a ne da za svoje uskostranačke potrebe pokušavaju blokirati sve pozitivne procese koji se vode u državi. Neka budu opozicija nama, a ne napretku države.

SDA su u proteklim mjesecima napustili pojedini visokopozicionirani članovi koji su osnovali nove stranke. Hoće li se to odraziti na izborni rezultat SDA?

Hoće. SDA će ostvariti bolji rezultat bez njih nego sa njima i još uvjerljivije će potvrditi poziciju najjače političke stranke u Bosni i Hercegovini. Neki od članova o kojima govorite su nas napustili, neke smo sami odstranili, a svima njima je zajednička izraženija sklonost ka ličnim interesima nego općim. To nije SDA. Za SDA su interesi države i naroda uvijek bili ispred uskostranačkih i ličnih interesa bilo kojeg pojedinca. Zbog toga SDA opstaje kao vodeća politička snaga u Bosni i Hercegovini, a oni koji su je napustili padaju u zaborav i nestaju sa političke scene.

A.Džano/Fokus.ba