(VIDEO) Novogodišnja konferencija za medije SDA: Obraćanje Bakira Izetbegovića
Dame i gospodo,
dragi prijatelji,
cijenjeni predstavnici medija,
Es selamu alejkum i dobro jutro!
Dobrodošli na tradicionalnu novogodišnju press konferenciju Stranke demokratske akcije.
Drago mi je vidjeti ovako snažan odziv i interes medija, stoga ću se potruditi da moj današnji uvod i rekapitulacija događaja i procesa koji su obilježili 2018 godinu budu kraći, tako da ostavim više prostora za pitanja novinara.
Različite politike glavnih aktera u BiH, često suprotstavljene u viđenju prioriteta, fokusa, ali i osnovnih principa, interesa i usmjerenja, su i 2018 godine proizvodile konflikte, zastoje, neujednačen napredak zemlje u reformskim i integracijskim procesima. Bilo je opstrukcija, odustajanja od dogovorenog i potpisanog, destabiliziranja koalicija, formiranja novih stranaka, populizma i politikantstva, većinom na štetu stabilnosti i napretka zemlje.
Napredak na evropskom i NATO putu BiH se ipak nastavio, napravljeni su bitni koraci, ali tempo je bio sporiji od planiranog. Usvojene su 4 ključne strategije, završeni odgovori na bazni Upitnik, u završnoj fazi su odgovori na dodatna pitanja – posao bi trebao biti završen do polovine januara, tako da je realno očekivati da BiH dobije status Kandidata za članstvo u EU u prvoj polovini 2019. Nova Strategija Evropske komisije za proširenje na Zapadni Balkan usvojena 6. februara u Briselu dala je novi podstrek zemljama regiona i realnu šansu da BiH do 2025 postane članicom EU.
Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO su prije dvije sedmice pozvali BiH da podnese prvi Godišnji nacionalni program za provedbu Akcionog plana za članstvo u NATO-u. Time je uklonjena barijera tzv Talinskog uslova koji je skoro deceniju kočila BiH na njenom putu ka članstvu u najmoćnijoj globalnoj asocijaciji.
Reformska agenda je također implementirana nešto sporije od plana. Ta implementacija iznosi skoro 90% na nivou Vijeća ministara, ali je na nivou entiteta nešto niža.
Ipak, ono što se najdirektnije odražava na svakodnevni život i standard građana, a to je rast privrede, izvoza, kreiranje novih radnih mjesta u realnom sektoru – sve to je napredovalo nešto bržim tempom od očekivanog. U Federaciji BiH je usvojen Zakon o PIO čime je stabiliziran Fond Penziono invalidskog osiguranja i omogućen porast penzija, otvorene su kreditne linije za stambeno zbrinjavanje mladih, smanjen je javni dug Federacije, investirano je u modernizaciju aerodroma, ostvareni grantovi namjenskoj industriji, stabilizirano poslovanje željeznica, stvoreni svi potrebni planski, zakonski i finansijski preduslovi za ubrzanje masovne izgradnje saobraćajne i energetske infrastrukture u zemlji.
Interferencija prevrata i ratova u islamskom svijetu umanjeno se prenosila na našu zemlju kroz radikalizaciju i vjerski ekstremizam prisutan u prošlim godinama, ali je 2018-te donijela konkretan humanitarni i sigurnosni problem tokovima migracija koje su pronašle put kroz Bosnu i Hercegovinu, sa kumulacijom u Bihaću i Krajini.
Migranti idu ka evropskim gradovima privučeni sigurnošću i poslom. Ali, nažalost, sve je više mladih ljudi koji napuštaju BiH sa istim ciljem i nadom. Odlazak mladih i obrazovanih ljudi, čitavih porodica, je najteži i najopasniji problem sa kojim će se BiH u budućnosti suočiti. Privrede evropskih zemalja rastu, broj radno sposobnog stanovništva se smanjuje. Ogromna je potreba za nedostajućom radnom snagom. Njemačka trenutačno ima otvoren konkurs za prijem milion radnika. Mladi sa prostora cijelog Balkana su se pokrenuli, i nema čarobnog štapića koji može preko noći riješiti ovaj problem. Samo uporan rad i odgovoran odnos mogu usporiti, a zatim i zaustaviti trend odlaska mladih. Mir, stabilnost, sigurnost, jačanje privrede, masovna izgradnja, posebni programi za mlade – onako kako je to sadržano u Programu koji SDA nudi za mandatni period 2018-2022.
Borba dva principa na kojima je utemeljena Dejtonska BiH, građanskog i etničkog, vodila se kroz čitavu 2018 na pitanju implementacije presude Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića. Pokušaji da se Izborni zakon izmijeni i uskladi sa ovom presudom su trajali do samih izbora, i nisu dali rezultat. Problem je prebačen Centralnoj izbornoj komisiji, koja prvo izbjegavala da se suoči sa njim, a zatim je preglasavanjem usvojila protivustavno rješenje. SDA će, putem ovlaštenih predstavnika u Parlamentu Federacije BiH uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH kako bi se Odluka CIK-a o rasporedu mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH uskladila sa Ustavom Federacije.
SDA je dosljedno zastupala princip ravnopravnosti naroda i građana u BiH, što podrazumijeva pravo svakog čovjeka u BiH da se kandiduje za svaku poziciju u vlasti, odnosno da da svoj glas kome hoće od kandidata. I nastaviće tako.
Po apelaciji SDA donesena je presuda Ustavnog suda Federacije BiH kojom je otklonjena diskriminacija prema Srbima u ustavima posavskog i dva Hercegovačka kantona.
Blok hrvatskih stranaka u BiH predvođenih HDZ-om je pitanje izbora hrvatskih predstavnika u institucije BiH i Federacije BiH napravio „pitanjem svih pitanja” postupno ulazeći u sukob sa bosanskom i bošnjačkom političkom komponentom, tražeći podršku protiv onoga što zovu „sarajevskom politikom” prvo u Zagrebu, Vatikanu i Briselu, a zatim i u Banja Luci, Beogradu, Ankari, Moskvi…
Milorad Dodik je podržavao zahtjeve HNS, svugdje i u svemu osim u Republici Srpskoj. Nastavio je sa antidejtonskim izjavama, sa nadmetanjem i nametanjem volje entiteta državi BiH, ignorisanjem presuda Ustavnog suda, suprotstavljanjem napretku zemlje ka članstvu u NATO savezu.
Pravosuđe se povlačilo pred pritiscima politike. Nije se sudilo neustavnim referendumima i neizvršenju presuda Ustavnog suda od strane vlasti u RS, ali je pokrenuta prava kampanja hapšenja i podizanja optužnica protiv legendarnih branilaca BiH. Gen. Mahmuljin, gen. Dudaković, Dragan Vikić, Jusuf Pušina, gen. Dreković su samo neka od zvučnih i cijenjenih imena. Prethodno su iz vrha BH pravosuđa odstranjeni tužioci i sudije Bošnjaci. Očigledno je cilj napraviti vještački balans presudama za udružene zločinačke poduhvate izrečenim od strane Haškog tribunala u novembru 2017 generalu Mladiću, te grupi Hrvata predvođenih Jadrankom Prlićem.
Sva slabost i površnost pravosuđa se očitovala i kroz neprofesionalno i kontroverzno vođenje slučajeva Dragičević i Memić koje izaziva sve jači gnjev i revolt porodica i javnosti.
Posjete, bilateralni i trilateralni susreti sa rukovodstvima susjedne Srbije i Hrvatske su se odvijali intenzivno, ali otvorena pitanja nisu rješavana, a paternalistički istupi spram BiH su nastavljeni. Gradnja Pelješkog mosta, imovina BiH institucija i firmi u susjednim zemljama, korištenje naših vodnih resursa koji pokreću turbine hidroelektrana u Srbiji i Hrvatskoj bez plaćanja naknade, izjave i deklaracije kojima se zadire u unutarnje odnose i pitanja BiH, granice itd, su dio pitanja koja smo bezuspješno pokušavali riješiti u proteklih 23 godine, uključujući i 2018-tu. Negiranje genocida u Srebrenici od strane srbijanskih zvaničnika je posebno opterećivalo odnose BiH i Srbije, tako da je nedavni Izvještaj Evropskog parlamenta u kom se napredak Srbije na evropskom putu uslovljava prestankom negiranja genocida dobrodošao korak koji pruža nadu.
Kroz čitavu proteklu godinu se stvarala neutemeljena medijska slika slabljenja i raspada SDA. Iz SDA su nastajale nove stranke, a rivali su bili uvjereni da dugotrajno obnašanje vlasti, i time snošenje suodgovornosti za sve probleme u zemlji, mora iscrpiti SDA i umanjiti joj rezultat na oktobarskim izborima.
Prevarili su se. SDA je, ponovo, i unatoč svemu, pobijedila. I na državnom, i na entitetskom nivou i u svim kantonima sa bošnjačkom većinom, osim Tuzlanskog kantona gdje smo izgubili od SDP u par stotina glasova. Narod cijeni SDA, razumije svu kompleksnost situacije u kojoj radimo, i očigledno želi da sačuva snagu tog političkog oslonca. Zato je skoro nevjerovatan politički presedan koji se pokušava uvesti u BiH nakon oktobarskih izbora, koji bi da poništi volju birača i da bez pobjednika izbora formira vlast! Na kantonalnim nivoima se prave koalicije od šest i više stranaka koje su većinom gubile potporu u odnosu na ranije izborne cikluse, a izbjegava se koalirati sa pobjedničkom strankom?!
Ovakav trend se pokušava pojasniti na različite neuvjerljive načine, ali je cilj sasvim jasan i proziran – oteti pobjedu ignorišući volju birača, biti PRVI u koalicijama iako si bio DRUGI ili treći na izborima. Preuzeti prije svega kantonalnu vlast – rastuće budžete, ministarske i direktorske pozicije na kantonalnom nivou. Odgoditi, ili izbjeći ulazak u više nivoe vlasti koji znače borbu i odgovornost.
U vremenu homogenizacije srpskog i hrvatskog korpusa i sve otvorenijeg miješanja Beograda i Zagreba u unutrašnje odnose BiH, razbijati bošnjački, odnosno bosanski korpus, pokušavati izbaciti pobjedničku stranku za koju uporno iz jednog izbornog ciklusa u drugi glasa skoro polovina bošnjačkih glasača, sebično je i neodgovorno, i može odvesti Bosnu i Hercegovinu u krizu kakvu nismo imali od završetka rata. SDA će učiniti sve da do toga ne dođe. U slijedećih deset dana ćemo dovršiti ciklus sastanaka sa svim parlamentarnim strankama, onima iz Federacije BiH ali i iz RS, i povući potrebne poteze.
Današnja novogodišnja press konferencija je šesta zaredom na kojoj ja predstavljam SDA. Volio bih da uvodi i rekapitulacije koje pravim zvuče drugačije, optimističnije, da je manje problema i briga. Ali, one moraju biti odslik realnog stanja u zemlji i regionu, i političke dinamike kroz koju smo prošli. Uostalom, politika i jeste stalno sučeljavanje sa problemima i izazovima. Kroz turbulencije prolaze i razvijene zemlje koje imaju nacionalni konsenzus po bitnim pitanjima. Znamo šta se dešava na Bliskom istoku, u Ukrajini, sa kakvim pritiscima se nosi Turska. Ali i članica EU, bogata i razvijena Francuska prolazi kroz fazu nasilnih protesta i paljevina po drugi put u posljednjih par godina. Sa teškim ekonomskim i sigurnosnim problemima su se u proteklim godinama suočavala i Grčka i Španija….
Stabilnost i sigurnost očigledno nije prirodno stanje stvari, na njemu treba raditi, održavati ga, ulagati stalni napor.
Da bih unio nešto svjetla u sliku koju sam u osnovnim konturama iscrtao, ovaj uvod ću završiti ekonomskim i razvojnim pokazateljima koji su, kao što sam ranije kazao, nešto bolji od očekivanih:
– BDP je u 2018 nastavio da raste u procentu od preko 3%,
– Fizički obim industrijske proizvodnje je povećan za 4,5%, najbrže raste prerađivačka industrija,
– Obim izvoza će preći iznos od 12 milijardi KM, što je povećanje od skoro 10% u odnosu na 2017,
– Prihodi od poreza su 7 milijardi i 560 miliona KM i povećani su za 7,5% u odnosu na 2017,
– Budžeti rastu, osobito kantonalni – u SBK je to povećanje 48 miliona KM, odnosno 21%, u Sarajevskom kantonu cijelih 159 miliona KM, što čini rast od 17% itd,
– BiH će u 2018 godini posjetiti preko 2 miliona turista što je porast od 13,8%,
– Broj zaposlenih u realnom sektoru je kroz čitavu 2018 rastao tempom od prosječno 1.300 mjesečno i prešao brojku od 800.000 na nivou BiH,
– Na početku ovog mandata broj zaposlenih i broj nezaposlenih je bio skoro izjednačen – ali smo uspjeli napraviti preokret, i ako se trendovi koje su uspostavile Zvizdićeva i Novalićeva vlada nastave, do kraja 2019 će broj zaposlenih biti duplo veći od broja nezaposlenih; stopa nezaposlenosti će pasti ispod 18%,
– Prosječna plaća je porasla tokom 2018 za 3,7%, iznosi 894 KM, 70 KM je visočija od prosječne plaće u Srbiji, 105 KM od prosječne plaće u Makedoniji,
– Javni dug BiH u odnosu na BDP je najniži u regionu i Evropi, naročito je mala zaduženost Federacije BiH koja je skoro trostruko manje zadužena od Republike Srpske po glavi stanovnika,
– Usvajanje strategija od strane VM: Transportne, Energetske, Poljoprivredne i Zaštite okoliša nam je donijelo, između ostalog, 320 miliona Eura Fondova IPA 2.
– Kroz tzv. Berlinsku inicijativu smo uspjeli osigurati 1,3 milijarde KM investicija i 250 miliona KM granta za cestogradnju,
– Sredstva naplaćena od akciza za gorivo u prvih 11 mjeseci 2018 su donijela preko 250 miliona KM (cijene goriva su porasle za cca 20%, cijene hrane su stagnirale, odnosno porasle za 1,4 promila, što je niže od inflacije)
– Ukupno raspoloživa sredstva za gradnju puteva iznose preko 2,5 milijarde KM,
– Trenutno se na Koridoru V-c gradi most Svilaj i 4 dionice autoputa, u ukupnoj vrijednosti od 570 miliona KM,
– U tenderskoj proceduri je ustupanje radova na 6 dionica autoputa u ukupnoj vrijednosti od preko milijardu KM; osigurano je finansiranje i rade se projekti za još 3 dionice autoputa u vrijednosti od cca 470 miliona KM,
– Osigurano je 265 miliona KM za izgradnju brzih cesta i 337 miliona KM za izgradnju i sanaciju magistralnih cesta-tunel Hranjen prema Goraždu i cesta od Stoca prema Neumu su u gradnji, u
pripremi su tenderi za brze ceste prema Žepču i Travniku, za Južnu mostarsku zaobilaznicu i Prvu sarajevsku transverzalu,
– U Srbiji je krenula izgradnja autoputa Beograd-Sarajevo uz finansijsku i tehničku podršku Turske; nakon formiranja novih vlada možemo iskoristiti isti povoljan aranžman i ubrzano krenuti sa
gradnjom prstena koji će autoputem spojiti Sarajevo na sjeveru sa Tuzlom i Posavinom, a na istoku sa Podrinjem i Sandžakom.
Ja sam političar koji se ne boji dati obećanje i stajati iza njega. Učinit ću to i danas – dakle, unatoč svemu pobrojanom, obećavam građanima Bosne i Hercegovine stabilizaciju prilika u zemlji i napredak u svim bitnim segmentima kakav nismo imali od vremena potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas: napredak u integracijskim i reformskim procesima, napredak privrede koji će omogućiti masovno otvaranje novih radnih mjesta, napredak u izgradnji saobraćajne i energetske infrastrukture koji će BiH pretvoriti u veliko gradilište.
Naravno, uz samo jedan logičan preduslov političkim partnerima u BiH – prihvatite realnost, prihvatite pobjedničku stranku SDA, prihvatite naš Program rada i prioriteta za mandat 2018-2022.
Sa ovim obećanjem i porukom čestitam svima prisutnima u ovoj Sali, i svim građanima Bosne i Hercegovine, dolazeću 2019 godinu. Vama i vašim porodicama želim svako dobro, mir, sreću i zdravlje!