Intervju predsjedavajućeg PBiH i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića za “Faktor.ba”

Aktuelni predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović govorio je u intervjuu za Faktor o Općim izborima, rezultatima, njihovoj provedbi i o potencijalnim koalicijama te o prioritetima u radu vlasti u naredne četiri godine.

Dvije sedmice su prošle od Općih izbora, a u javnosti je još uvijek prisutno sporenje o navodnim izbornim krađama. Nerijetko se u tom kontekstu optužuje upravo SDA. Jesu li izborne krađe zaista bile prisutne u obimu o kojem se govori ili se radi o pokušajima amnestiranja određenih krugova od odgovornosti za loš izborni rezultat?

O tome u kom su obimu bile prisutne eventualne izborne krađe i druge nepravilnosti u izbornom procesu treba pitati prije svega CIK. I svaku krađu treba sankcionisati. SDA je snažno podržavala zakonska rješenja koja su trebala onemogućiti izborne krađe, druge stranke su to odbile.

A izborni gubitnici moraju nešto reći, pravdati nekako vlastiti poraz nakon silnih obećanja, potcjenjivanja protivnika,  pretjerane samouvjerenosti koju su pokazivali. Nije Radončić „brutalno pokraden“ kako to uporno ponavlja, već je brutalno poražen. Desilo mu se to nakon  višegodišnje  prljave kampanje koju je ničim izazvan vodio protiv SDA, njenih kadrova i njihovih porodica. Nije on zaostao za Džaferovićem 1.400 glasova pa da se vadi na krađu glasova, slabiji je za 140.000 glasova. Umjesto što i dalje truje bh. javnost i nastavlja neutemeljenu kampanju protiv SDA, svrsishodnije bi mu bilo da se muški suoči sa porazom i dobro razmisli gdje se  u životu i politici „posefio“.

Za razliku od ostalih stranaka, koje su već izrazile želju s kim bi htjeli, a s kim ne bi u koalicije, vi ste bili neodređeni. Kazali ste da je potrebna zrela široka koalicija bazirana na programu. Koga vidite kao potencijalne partnere SDA u formiranju vlasti na državnom i entitetskom nivou?

Ni danas neću pominjati imena stranaka, neka se još ohlade pregrijane mladalačke glave koje bi da nastave sa svađama i uvredama. SDA je pred izbore uporno pozivala na zajednički nastup u Republici Srpskoj pa smo iz iracionalnih razloga odbijeni. Rezultat je poznat, samo blok okupljen oko SDA je nešto napravio u RS, svi ostali su rasuli bošnjačke glasove ne osvojivši ništa. Preča im je bila borba protiv SDA od borbe za BiH. Očekujemo zreliji odnos nakon ovakvog iskustva. SDA kao pobjednička stranka će pozvati na okupljanje širokog fronta sa jasnim programom i prioritetima.

Slijedi nam teška borba za BiH i popravak stanja u njoj. Tu borbu možemo dobiti samo ako postignemo sinergiju tri elementa, od kojih je jedan preduslov, a druga dva su uslovi za napredak. Preduslov je stabilnost i prestanak stalne svađe među bh. političarima, a uslovi su ubrzane reforme i ubrzana gradnja infrastrukture. Ta tri elementa, ukoliko ih uspijemo kreirati i spojiti, stvorit će pozitivni momentum kakav nismo imali nikada od Dejtona. Svi bitni parametri će rasti u rasponu od četiri do šest posto godišnje, a BiH će postati najbrže rastuća ekonomija u regionu.

Kako komentirate HDZ-ovo uslovljavanje formiranja vlasti pristajanjem na zahtjeve te stranke vezane za izborno zakonodavstvo?

Kao još jedno besmisleno postavljanje prepreke, uz jasnu svijest da će za par mjeseci tu prepreku sami ukloniti. Niko nema pravo na postavljanje blokada, institucionalne bojkote i maltretiranje građana u BiH. HDZ je čitav protekli mandat nešto uslovljavao, kočio, pa onda odustajao od uslovljavanja. Tako će biti i ovaj put.

Da li je moguća vlast bez HDZ-a BiH i SNSD-a?

HDZ i SNSD su dobili većinsku podršku birača. Nije mudro poigravati se  sa voljom naroda.

Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković i hrvatski europarlamentarci u posljednjih nekoliko dana agresivno lobiraju za izmjene Izbornog zakona. Boravili ste u Briselu, razgovarali ste sa zvaničnicima iz EPP-a. Kako oni tumače hrvatske argumente?

Ni jedan ozbiljan evropski političar neće podržati načela koja su u koliziji sa osnovnim demokratskim principom slobodnog kandidovanja i slobodnog izbora. Jednonacionalne izborne jedinice kakve zagovara HDZ, odnosno izborni model koji bi podijelio birače po nacionalnosti pa im zabranio da glasaju za kandidata iz drugog naroda,  u srži je  nedemokratski i antievropski, i nikada neće biti podržan od EU.

Uostalom, upravo je Evropska unija preko svog predstavnika Štefana Fuellea pokušala riješiti zahtjeve HDZ uz poštovanje osnovnih demokratskih principa, na način da se time implementira i presuda Evropskog suda za ljudska prava po apelaciji Sejdić-Finci. Pa je bila odbijena upravo od strane Dragana Čovića. U EU sve znaju, i svakoga su već smjestili na mjesto koja mu pripada.

Reakcija HDZ-a BiH na neizbor Dragana Čovića je već prisutna u vidu bojkotiranja sjednica Vijeća ministara BiH. Da li je to odgovorna politika, prije svega prema hrvatskom narodu čije interese ta stranka zastupa?

Trajaće to par sedmica, pa će prestati. Pojedini hrvatski političari već treću deceniju iscrpljuju BiH, ali su time ponajviše iscrpili i unesrećili vlastiti narod. To je egzaktno i brojčano dokaziva tvrdnja.

Na sjednice Vijeća ministara BiH ne dolaze, ali na sjednici Vlade FBiH, kada je potreban novac za spas Alumunija, su se HDZ-ovi ministri uredno pojavili. Hoće li se novcem građana sanirati posljedice rastrošne i neracionalne politike rukovodstava te kompanije?

Neće.

U posljednje dvije sedmice smo gledali dva Milorada Dodika, jednog agresivnog, provokativnog i štetnog po napredak države te drugog pomirbenog, koji ne želi podjele već BiH u EU. Kojeg ćemo gledati u Predsjedništvu BiH?

Vjerovatno ovog drugog. Dodik je pragmatičan političar. Nama svima, pa i Dodiku, treba stabilnost i ubrzan razvoj kako bismo usporili gubitak biološke supstance, odlazak najkvalitetnijeg dijela stanovništa u uređene evropske zemlje i ekonomije. Naravno, Dodikov odnos će zavisiti i od nas. Ako mu Bošnjaci međusobnom svađom otvore prostor i poklone neočekivanu šansu, on će je pokušati iskoristiti.

U pripremi je nova reformska agenda. Šta građani mogu očekivati u naredne četiri godine? Šta će biti prioritet u radu vlasti?

Reforme u svim sektorima, od zdravstva i školstva do administracije, a naročito reforme koje vode daljem jačanju privrede i kreiranju novih radnih mjesta. U tom smislu je posebno  značajno jačanje vladavine prava, borba protiv korupcije, smanjenje nameta realnom sektoru, pojednostavljenje i ubrzavanje procedura za otpočinjanje i vođenje biznisa, ubrzana proizvodnja nedostajućih kadrova kroz dualno obrazovanje itd.

Jačanju privrede će voditi i kapitalne investicije u saobraćajnu i energetsku infrastrukturu koje će unijeti milijarde eura u zemlju u slijedeće četiri godine. Sve to mora rezultirati bitnim povećanjem potrošnje, stabilizacijom i porastom budžeta i fondova, a time i osjetnim porastom životnog standarda.

Razgovori o formiranju vlasti u Kantonu Sarajevo su već počeli i gotovo svi akteri tih razgovora su se izjasnili da ne žele sa SDA. Zašto je prisutan takav odnos i hoće li SDA, kao stranka sa najvećim brojem glasova u Kantonu Sarajevo, biti dio vlasti?

To je zaista zanimljiv fenomen, skoro svi su protiv SDA, jer je navodno „katastrofalno vladala posljednjih dvadeset godina“. Ali bi preuzeli sve ono što je SDA u Kantonu Sarajevo napravila za tih „katastrofalnih“ dvadeset godina. A napravljen je najnapredniji i najbogatiji dio BiH od ratom porušenog i podijeljenog Sarajeva i njegove okoline. Glavni grad je u potpunosti obnovljen i postao je jedna od kulturnih i turističkih metropola Istočne Evrope, a sve to u vremenu vladavine SDA. Kantonalni budžet je skoro jednak budžetu cijelog entiteta RS.

Eventualno istiskivanje stranke kojoj je narod prije par sedmica dao najviše glasova i u Sarajevu, ali i na svim drugim nivoima države BiH, sigurno neće i ne može voditi ničemu dobrom. SDA je sa razlogom dobila mandat od naroda, i ima pravo i obavezu da taj mandat i realizuje.

Je li moguće uopšte praviti vlast od nižih ka višim nivoima vlasti i može li se desiti da u kantonima imamo jednu, a na federalnom i državnom nivou drugu koaliciju?

Kao što rekoh, čekaju nas četiri teške godine, borba za stabilizaciju države i za bolji život građana, i sve bi to moglo biti dovedeno u pitanje ako se ne napravi široka koalicija koja će uključiti nekoliko stranaka koje su oslonjene na bošnjačko izborno tijelo, i time sadržavati i snažnu patriotsku komponentu.

Sebični udruženi napad na pobjedničku SDA sa ciljem preuzimanja budžeta Kantona Sarajevo, pa i budžeta drugih kantona, uz prepuštanje SDA-u da se sama bori na državnom i entitetskom nivou sa snagama koje ne misle dobro BiH, bi bio jednokratan  politički manevar kratkoga daha, i uskoro bi se pretvorio u pirovu pobjedu. Narod nije za to glasao i  ne bi to oprostio.

Najagresivnije u kritikama su stranke koje su osnovali bivši članovi SDA. Jedan od njih, bivši premijer Elmedin Konaković, objavljuje vaše ranije razmijenjene poruke, ne štedi riječi kritizirajući SDA i vas lično. Kako komentirate takve istupe i stavove?

Konaković objavljuje neke stare poruke koje, ustvari,  demantuju njegove tvrdnje. Ne razumijem zašto to radi sam sebi? Strasno je protiv nas jer nas je izdao, takvi najviše mrze one koji su ih pomagali. Konaković je dobio priliku da bude premijer Kantona Sarajevo, ali je očito sve vrijeme imao podmukao plan, podrivao i prozivao SDA, penjao se preko leđa stranačkih kolega i spremao se da osnuje vlastitu stranku. Prije par dana mi reče Emir Hadžihafizbegović da ga je Konaković još prije dvije godine pozvao da mu se pridruži „kad bude pravio vlastitu stranku“! Igrao je duplu igru sve vrijeme. Nikome ne bih preporučio da sa takvim čovjekom ulazi u koalicije, neće to dugo trajati. Ništa što je Konaković u životu radio nije dugo trajalo. A SDA traje i trajaće. Jer mi smo fer partner, jak i stabilan, spreman da nesebično podijeli i dobro i zlo. Ako političarima nije jasno nešto u vezi sa SDA, neka se oslone na procjenu naroda. A ona je nedvosmislena – SDA je nakon 28 teških i turbulentnih godina i dalje ubjedljivo najjača i od naroda najpodržavanija politička stranka u BiH.  U tom vremenu su mnoge stranke nastale. I nestale.

(Faktor.ba)