Šta donose izmjene ZKP-a: Istrage tužilaca više neće moći trajati unedogled

Predloženim amandmanima predviđeno i da se imunitet svjedocima ne može davati za djela za koja je zaprijećena kazna od deset godina zatvora ili veća

Osnovne promjene u odnosu na prvobitno predložene izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku odnose se na dužinu trajanja istrage, davanje imuniteta svjedocima, te na nastavak do sada započetih istraga.

Prema riječima predlagača usvojenih izmjena ZKP-a, delegata Halida Genjca, imunitet se više neće moći davati za krivična djela za koja je zaprijećena zatvorska kazna od deset ili više godina zatvora. Jednim od amandmana je definisano i da će se postojeće istrage nastaviti voditi prema dosadašnjim odredbama ZKP-a, a da će se izmjene ovog zakona primjenjivati na sve buduće zakone.

Ipak, najvažnija izmjena se odnosi na to da istrage tužilaca više neće moći trajati unedogled. Kako je kazao Genjac, u određenom roku tužilac će se morati izjasniti u vezi sa istragom, odnosno donijeti odluku da li će podići optužnicu ili ne. Ako ne podigne optužnicu, istraga se obustavlja.

– Obustavljanje istrage ne znači njeno okončanje. Ukoliko se pojave nove činjenice i dokazi, istraga se može obnoviti. Što se tiče primjene posebnih istražnih radnji, primjena ovih radnji je definisana visinom zaprijećene kazne i može se primjenjivati na sva krivična djela koja su obuhvaćena takvim kaznama – kazao je Genjac.

Prema njegovim riječima, prihvaćene izmjene zakona, zajedno sa amandmanima, rezultat su kompromisa kojeg je bilo potrebno napraviti da bi one uopće bile usvojene. Sa ovom ocjenom složili su se i drugi članovi Doma naroda.

– Ovo je plod našeg dogovora i rezultat jednog pozitivnog uticaja. Drago mi je da smo uspjeli doći do zakona i vjerujem da će Zastupnički dom smoći snage da održi sjednicu i da ovakav zakon usvoji u istom tekstu i da BiH dobije i zadrži instrumente koji su joj potrebni za istinsku borbu protiv terorizma, organizovanog kriminala i korupcije – kazao je Martin Raguž.

– Mislim da je ovim pokazano da smo zajednički djelovali na unapređenju ZKP-a i da predloženi ZKP u prvobitnoj verziji nije bio zadovoljavajući, barem što se tiče Kluba srpskog naroda. Kao što znate, u početku smo imali različite amandmane. Nakon toga smo ih usaglašavali i došli do ovih, koji su zajednički. Ovo govori da niko od delegata ne treba da pretenduje da misli da može sam predložiti neki od zakona – kazao je predsjednik Kluba srpskog naroda u Domu naroda Sredoje Nović.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bariša Čolak se osvrnuo na komentare međunarodnih predstavnika u BiH u proteklom periodu.

– Na današnjoj sjednici mi smo jednoglasno odbili prijedlog izmjena ZKP-a koji je usvojen u Zastupničkom domu, a usvojili smo ovaj sa amandmanima koji su rezultat dogovora i kompromisa. Nadam se da nećemo više biti izloženi nekim neodgovornim saopćenjima iz pojedinih centara moći, kako mi koji nismo bili za taj zakon smo praktično u službi kriminala i korupcije, a danas smo odbili upravo taj zakon za koji se tvrdilo da jedini ispunjava tražene standarde – izjavio je Čolak.

Genjac i Nović su se u svojim obraćanjima dotakli i odluke State Departmenta SAD-a o uvrštavanju Nikole Špirića i njegove porodice na “crnu listu“.

– To je stav američke administracije. Ja ga poštujem i nema druge nego ga poštovati. Kao što je poznato, neke istrage o tome su već poduzete i opet dolazimo do pitanja efikasnosti, integriteta i rada naših pravosudnih institucija, naših tužilaštava i naših tužilaca. Poduzimane su istrage. Sjetimo se šećerane i drugih slučajeva. Zašto se te istrage nisu okončale, pitanje je za pravosudne institucije – kazao je Genjac.

– Ja sam legalista i što se mene tiče, uvijek bih očekivao da prvo nadležne institucije utvrde da li je neko korumpiran ili nije, pa onda da se donose političke odluke, a ne na bazi političkih odluka da se institucije izjašnjavaju o tome. Ovo apsolutno smatram političkom odlukom – istakao je Nović.

Faktor